
- Ekološki uticaj – Jedno stablo apsorbuje 150 kg CO₂ godišnje, što čini zelene površine „plućima grada“.
- Ekonomska efikasnost – Ulaganje u zelenilo smanjuje troškove hlađenja zgrada za 20–50%, što je u skladu sa gradskim investicijama od 280 miliona dinara u hidro-infrastrukturu.
- Prevencija degradacije – Primena „zelenih krovova“ i vertikalnih bašti sprečava eroziju tla.
„Ovo nije samo projekat, već investicija u zdravlje svih nas. Zelene površine su srce borbe protiv klimatskih promena“, istakli su koordinatori kampanje.Projekat je inspirisao Grad da u 2026. najavi dodatnih 20 hektara parkova, potvrdivši da je svest građana ključ za buduće akcije.




Ostavite komentar