Toplotna ostrva
Drugi čest problem gusto izgrađenih gradova jesu toplotna ostrva, odnosno površine u gradu koje se zagrevaju i dosežu višu temperaturu od svog okruženja. Ovakvi efekti najčešće su posledica preterane izgradnje i popločavanja gradskih površina, kao i uklanjanja zelenih površina. Iako značajan udeo u kreiranju toplotnih ostrva imaju i saobraćaj i pojedini objekti, njihovo najjednostavnije rešenje se ogleda u ozelenjavanju gradskih prostora i planiranju javnih zelenih površina.
U urbanističkom projektovanju lako je prepoznati dva ekstrema pristupa javnim površinama. Jedan pristup je potpuno popločavanje prostora, dok je drugi potpuno ozelenjavanje i kreiranje veštačkog ambijenta prirode. Rezultati potpuno popločanih prostora upravo su toplotna ostrva koja nastaju kao posledica pregrevanja materijala korišćenog za popločavanje.
Ako poredimo površinu u potpunosti prekrivenu betonom ili kamenom u istom okruženju kao i identičnu površinu pokrivenu travnjakom i drvećem, možemo primetiti veliku razliku u temperaturi. Kada se betonske i kamene ploče zagreju, one i emituju nazad toplotu, dok je zelena površina „upija“ i ne vraća u okruženje.
Kao što je slučaj da se velike betonske površine zagrevaju prekomernim popločavanjem, na sličan način se formiraju i toplotna ostrva u ulicama. Linearno zelenilo, odnosno drvoredi igraju ključnu ulogu u hlađenju, ali i prečišćavanju vazduha u ulicama. Drvoredi prave hlad na trotoarima i kolovozima, odnosno spuštaju temperaturu, tako da emisija toplote iz popločanja nije velika, a istovremeno stanare čiji su prozori orijentisani prema ulici štite od buke i zagađenja.
Poplave
Prilikom većih padavina i visokih vodostaja, veliku ulogu u sprečavanju nepogoda imaju zelene površine i pošumljene obale, koje zadržavaju vodu, odnosno štite obalu od odrona. Izgradnjom objekata na obali, kojima se narušava prirodna obaloutvrda, stvara se potencijalni hazard u slučaju podizanja nivoa reka, zbog čega dolazi do plavljenja teritorije prema zaleđu.
Po sličnom principu, izgradnjom objekata ili popločavanjem niskog zelenila na delovima parcela namenjenim zelenim površinama, uništava se prirodni način sakupljanja viška vode. Na primeru Beograda, posledice ovakvog delovanja ogledaju se u „rekama“ koje teku niz ulice posle obilnih padavina, jer postojeći šahtovi i odvodi nisu proračunati da prime svu količinu padavina. Baš tome služe travnjaci i nisko zelenilo u izgrađenim blokovima.
Ostavite komentar