
Prethodnih godina, a naročito u poslednjih nekoliko meseci, sve je češća pojava ograđivanja zelenih površina u gradskim blokovima kako bi nikao još poneki objekat. Može se pretpostaviti da je to rezultat neinformisanosti o značaju ovih površina, jer u protivnom nema racionalnog razloga da se život u gradu toliko ugrozi.
Za početak, potrebno je razumeti da zelena površina u bloku nije površina koja još nije stigla da bude izgrađena, već uređeno zelenilo koje tu mora da postoji. Potpuno je razumljivo da je interes investitora da svaki kvadratni metar zemljišta pretvori u građevinsko i unovči, ali upravo zato moraju da postoje institucije koje deluju u korist grada i građana.
U urbanističkom planiranju, primetno je da je zelenilo zastupljeno u značajnim procentima na površinama svih namena. To znači da u svakom planu ili projektu mora da se nađe unapred određen procenat zelenih površina. Ove površine planiraju se kao drvoredi, travnjaci, parkovi ili šume. Pored kvaliteta ambijentalne vrednosti koju formiraju, kao i prostora rekreacije i relaksacije koji doprinose opštoj dobrobiti ljudi, zelene površine nas štite od brojnih hazarda.
Kvalitet vazduha
Od elementarnih stvari koje su najčešća asocijacija na zelenilo, odnosno na drveće u gradovima, kao najočiglednija se izdvaja proizvodnja kiseonika. Savremeni razvoj gradova, koji u urbano tkivo uvodi različite nove materijale i izvore zagađenja, trebalo bi da zahteva porast procenta zelenih površina, kako bi bilo moguće održati kvalitet vazduha na nivou koji se procenjuje zdravim za život ljudi.
Veliki broj automobila i industrijskih postrojenja u gradovima rezultirao je dramatičnim padom kvaliteta vazduha, koji u pojedinim gradovima sveta doseže i alarmantne parametre, koji su veoma štetni po zdravlje stanovništva. Ovaj slučaj primetan je i u Beogradu. Naime, tokom većeg dela godine kvalitet vazduha se nalazi u umereno štetnom i štetnom opsegu, što nije karakteristično za evropske prestonice kojima srednja vrednost kvaliteta vazduha varira između veoma dobrog i umereno dobrog.
Ova vrsta problema lako se prevazilazi sadnjom visokog rastinja, odnosno drveća koje ima ulogu „filtera“ gradskog vazduha. Strateškim pošumljavanjem delova gradova upravo se utiče na smanjenje količine štetnih čestica u vazduhu, dok vazduh postaje bogatiji kiseonikom.
Ostavite komentar