BC hibridi šire proizvodnju u Srbiji

I u ovoj teškoj proizvodnoj godini slogan „I sa kišom i bez kiše, BC hibrid daje više“ potvrdio je svoju tačnost.

Berba kukuruza odmiče i semenske kuće prisutne na tržištu Srbije polako privode kraju manifestcije dana polja kukuruza koje za cilj imaju da pokažu snagu hibrida iz njihovih portfolija. Ovih dana takvi manifestaciju su održali BC hibridi. Na žalost, samo polovično. Dvestotinak poljoprivrednika je obišlo doradni centar u Kuli ali zbog uporne kiše bili su sprečeni da obiđu oglede u polju. Bila je to prilika za intervju sa intervju sa direktorom Veliborom Ralevićem.

  • Za razliku od drugih semenskih kuća koje su imale lepo vreme za dan polja kukuruza, obilna kiša omela je poljoprivrednike da obiđu Vaše oglede. Zato ćemo morati da Vam verujemo na reč o tome kako su se BC hibridi pokazali u ovoj sušnoj godini?

Hteli smo da pokažemo jedan odličan ogled gde su naši hibridi opravdali slogan „I sa kišom i bez kiše, BC hibrid daje više“. Ovde , u Kuli, smo imali zaista sreće. Tokom leta palo je nekoliko dobrih kiša i zasta kukuruz igleda odlično. Hteli smo da organizujemo javno vaganje, ali imamo brojeve telefona svih naših gostiju koji su se ovde u doradnom centru okupili u velikom broju. Pozvaćemo ih na javno vaganje, a ko ne bude u mogućnosti da dođe poslaćemo mu rezultate.

  • U vašem portfoliju u Srbiji je 12 hibrida kukuruza. Recite nam više o njima a navedite i koji argumenti mogu biti odlučujući za ratare da se baš za njih odluče?

Kukuruz je u FAO grupama od 300 do 600. U FAO grupi 300 su hibridi BC 306, Alibi a treći je Pajdaš. To je naš najpopularniji i najprodavaniji hibrid. I njega su farmeri posebno prepoznali. Stoka ga rado jede i on je jedan od najkvalitetnijih hibrida na tržištu Srbije. U FAO grupi 400 imamo BC 418. U FAO grupi 500 imamo 5 hibrida: Klipan, BC 532, BC 574 i BC 582. U FAO grupi 600 imamo hibride: Riđan, Dugi i BC 678.

  • Koji od njih su preporučeni za kombaniranje a koji za berbu?

Hibridi BC 306, Alibi, može i Pajdaš, BC 418, BC 532 i Kipan mogu da se skidaju u zrnu, a naša preporuka za skidanje u klipu su BC 582, BC 678, Dugi, Riđan. Za silažu je BC 678 i Riđan.

  • Kako poslujete na tršitu Srbije s obzirom na činjenicu da je nemilosrdna konkurencija među mnogobrojnim kompanijama koje u ponudi imaju seme kukuruza?

Zaista je neverovatno koliko semenskih kuća ima kod nas u Srbiji.  Borimo se isključivo kvalitetom. Zato smo kupili doradni centar u Kuli da bi kompletno sve imali u svojim rukama. Od proizvodnje do dorade. Mi zrno dorađujemo u četiri frakcije, dok ostale semenske kuće seme dorađuju seme u dve frakcije. Imamo srednje plosnato, srednje okruglo, veliko plosnato i veliko okruglo seme. Time znato olakšavamo setvu. Od kako smo u Srbiji, dakle 10 godina nanosimo insekticid na seme. To ne naplaćujemo. To je poklon proizvođačima kukuruza.

  • Kako ste organizovali semensku proizvodnju?

U Srbiji smo semensku proizvodnju organizovali na 1.200 hektara. Kako kukuruza tako i ozimih strnina. Iz Srbije izvozimo u treće zemlje: Tursku, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i u Rumuniju.

  • Koliko je pod vašim hibridima procentualno posejano u Srbiji ove godine?

Pitanje za milion dolara. Ne možemo tačno proceniti. Procene su da je kukuruzom posejano od 750.000 do milion hektara. Nama je cilj da u tržištu učestvujemo sa 5-6%, a ja se nadam da smo sada na 3-4%.

  • Za manje od mesec dana počeće i setva strnina. Kakav je tu vaš portfolio?

Dobro smo se pripremili pošto postoji velika tražnja za našim strninama. Naročito za semenskim stočnim ječmom Bosut i Vedran. Naravno tu je i semenski tririkale BC Goran koji je najbolji tritikale u regionu. Za njim je zaista velika tražnja. Imamo i pet sorti pšenice. Sada nam je stigla i šesta. I na kraju uvešćemo u proizvodnju ozimu zob – BC Marta.

  • Kakva je geografska raspodela semena? Gde se više traži, u Vojvodini ili centralnoj Srbiji?

Strnine, ječam i tritikale u centralnoj Srbiji, međutim, na naše veliko zadovoljstvo ove jeseni veliko je interesovanje u okolini Kule. Zaista imamo tražnje za 2.000 hektara za naš ječam. Kod kukuruza je ravnomernija raspoređenost.

  • I pitanje za kraj. Koliko BC angažuje ljudi u Srbiji i kakvi su planovi za upošljavanjem u narednom periodu?

U doradnom centru ima 15 stalno zaposlenih. Imamo i 40 sezonaca. Na terenu radi 5 promotera – komercijalista. Sada zapošljavamo dvojicu. Još imamo komercijalnu direktoricu i moju malenkost.

BC doradni centar u Kuli

Doradni centar u Kuli spada u starije u bivšoj Jugoslaviji. Poseduje savremenu opremu od Kimbrije i čuvenog Hajda iz Austrije. U cetru su postavljeni i prvi Z elevatori u Srbiji. To su elevatori malih brzina koji se koriste za fino doziranje i transport semena kako ne bi došlo do lomova semena i ostalih problema u tehnološkom procesu. Poseduju najmoderniji Kimbrijin zaprašivač kojim tretiraju seme fungicidima i insekticidima. Kapacitet dorade je 8t upakovane pšenice na čas ili 5 tona kukuruza na sat. Dnevni kapacitet sušare za kukuruz je 65 tona prijema klipa.

Izvor: poljoprivreda.info

foto: pixabay

Ostavite prvi komentar

Ostavite komentar

Vaša imejl adresa neće biti objavljena.


*