Dozvoljen je uvoz modifikovane soje zbog nedostatka stočne hrane, ali mora biti obeležena.
U poslednje dve godine sve više kompanija u BiH može uvoziti i prodavati GMO hranu za životinje, uglavnom genetski modifikovanu soju. Rešenja izdaje Agencija za bezbjednost hrane BiH uz obrazloženje da su na tržištu nedovoljne količine organski proizvedene stočne hrane.
Dok genetski modifikovana stočna hrana nosi oznaku GMO, prerađevine poput jaja, mleka, mesa ne podležu obavezi da budu jasno označeni.
U Agenciji za bezbjednost hrane BiH diskretno priznaju dilemu s kojim su bili suočeni 2015, kada su zbog nedostatka stočne hrane na tržištu BiH izdali prvo od ukupno 34 rešenja za uvoz genetski modifikovane soje.
– U tom momentu razmatrale su se mnoge opcije pa se čak i razmišljalo, ukoliko dozvolimo ogromne gubitke našoj peradarskoj i svinjarskoj industriji, dovešćemo se u situaciju da uvozimo meso i prerađevine hranjene na isti način, kaže Džemil Hajrić direktor Agencije.
BiH nije mogla ostati izolovano ostrvo, a ako je soja jedini genetski modifikovani organizam na našem tržištu, bezbedna je za stočnu ishranu, tvrde stručnjaci.
Postavlja se pitanje jesu li prerađevine bezbedne za ljude?
– Pregledom tih studija, možemo zaključiti da je dokazana migracija delova gena u mleko, meso, jaja. Mogu se naći sekvence tih gena, koje nisu strukturisane u digestivnom traktu, kaže Dragan Vujadinović, s katedre za Mikrobiologiju hrane na Tehnološkom fakultetu u Zvorniku.
U BiH se ne mogu prepoznati prerađevine od životinja hranjenih genetski modifikovanim organizmima, a GM soja, najjeftiniji izvor proteina, sve je zastupljenija u industriji stočne hrane.
Izvor: InfoBjeljina
Foto: Pixabay
Ostavite komentar